Hrvatska je ušla u novu fazu digitalnog poslovanja
Fiskalizacija 2.0 donosi najveću promjenu u izdavanju računa od uvođenja fiskalnih blagajni. Nakon što su od 1. siječnja 2026. obvezu razmjene eRačuna dobili porezni obveznici u sustavu PDV-a, a od 1. siječnja 2027. obveza se proširuje i na velik broj ostalih poslovnih subjekata.
Ako ste obrtnik, OPG, slobodno zanimanje ili drugo poslovanje koje danas nije u sustavu PDV-a, velika je vjerojatnost da ćete od 2027. godine morati izdavati eRačune u poslovanju s drugim poslovnim subjektima.
U ovom vodiču objašnjavamo tko postaje obveznik, postoje li iznimke i kako se pripremiti na vrijeme.
Ukratko
Od 1. siječnja 2027. gotovo svi poslovni subjekti u Hrvatskoj koji posluju s drugim poslovnim subjektima (B2B) morat će koristiti eRačune, bez obzira jesu li u sustavu PDV-a ili ne.
To znači da će eRačun postati standard poslovanja između tvrtki, obrta i većine drugih registriranih djelatnosti.
Tko mora izdavati eRačune od 1. siječnja 2027.?
Obveza se odnosi na poslovne subjekte koji nisu bili obuhvaćeni prvim valom Fiskalizacije 2.0.
To uključuje:
- obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a
- paušalne obrtnike
- slobodna zanimanja
- obveznike poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a
- određene proračunske i izvanproračunske korisnike koji nisu u sustavu PDV-a
- druge poslovne subjekte za koje to propisuju važeći propisi.
Drugim riječima, ako poslujete s drugim poduzetnicima, vrlo je izgledno da ćete od 2027. morati izdavati strukturirane eRačune.
Obrtnici izvan sustava PDV-a
Obrtnici koji plaćaju porez na dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu u sustavu PDV-a, od 2027. moraju izdavati eRačune za obuhvaćene domaće transakcije prema poslovnim subjektima koji su obveznici zaprimanja eRačuna.
To uključuje i obrtnike koji porez na dohodak plaćaju paušalno.
Važno je razlikovati porezni status od načina oporezivanja. Činjenica da je obrt paušalni ne znači automatski da je izuzet od obveza Fiskalizacije 2.0.
Paušalni obrtnici
Paušalni obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a tijekom 2026. moraju biti sposobni zaprimati eRačune.
Od 1. siječnja 2027. moraju ih i izdavati kada posluju s domaćim poslovnim subjektima na koje se obveza odnosi.
Za račune izdane krajnjim potrošačima i dalje se primjenjuju pravila fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji.
Slobodna zanimanja i samostalne djelatnosti
Obveza se odnosi i na osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, primjerice određena slobodna zanimanja, profesionalne djelatnosti i druge obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.
Kod svake djelatnosti potrebno je provjeriti porezni status izdavatelja, status primatelja i vrstu transakcije za koju se račun izdaje.
Trgovačka društva izvan sustava PDV-a
Trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici poreza na dobit, ali nisu upisane u registar obveznika PDV-a, od 2027. također ulaze u obvezu izdavanja eRačuna.
To se može odnositi na određene mikro tvrtke, novoosnovana društva i druge pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a, ali jesu obveznici poreza na dobit.
Državna tijela i određeni proračunski korisnici
Obveza se proširuje i na određena tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike koji nisu u sustavu PDV-a.
Njihova obveza ovisi o statusu subjekta i registrima u koje su upisani.
Brzi pregled obveza prema vrsti poslovnog subjekta
Obrtnik u sustavu PDV-a
Zaprimanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Izdavanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a
Zaprimanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Izdavanje eRačuna: od 1. siječnja 2027.
Obrt koji vodi poslovne knjige, ali nije u sustavu PDV-a
Zaprimanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Izdavanje eRačuna: od 1. siječnja 2027.
D.o.o. ili j.d.o.o. u sustavu PDV-a
Zaprimanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Izdavanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
D.o.o. ili j.d.o.o. izvan sustava PDV-a
Ako je društvo obveznik poreza na dobit:
Zaprimanje eRačuna: od 1. siječnja 2026.
Izdavanje eRačuna: od 1. siječnja 2027.
Udruga izvan sustava PDV-a
Ako udruga nije obveznik poreza na dobit i ostvaruje prihode poput članarina, donacija i sličnih primitaka, u pravilu nije obveznik Fiskalizacije 2.0.
Ako je udruga u sustavu PDV-a ili je obveznik poreza na dobit, njezine se obveze određuju prema poreznom statusu i vrsti transakcije.
OPG
Kod OPG-a obveza ne ovisi samo o tome što je subjekt registriran kao OPG.
Potrebno je provjeriti:
– je li nositelj obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
– je li OPG u sustavu PDV-a
– izdaje li račune poslovnim subjektima ili krajnjim potrošačima
– radi li se o domaćoj ili prekograničnoj transakciji
OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i posluje s domaćim poslovnim subjektima može od 2027. biti obvezan izdavati eRačune.
Odnosi li se obveza na svaki izdani račun?
Ne.
Obveza izdavanja eRačuna ne znači da svaki račun koji poslovni subjekt izda mora biti eRačun.
Za određivanje obveze potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
– Je li izdavatelj obveznik Fiskalizacije 2.0?
– Je li primatelj domaći poslovni subjekt?
– Je li primatelj obvezan zaprimati eRačune?
– Radi li se o domaćoj B2B transakciji?
– Je li račun već izdan i fiskaliziran kao račun u krajnjoj potrošnji?
– Postoji li identifikator primatelja u Adresarnom modelu sustava?
Što je s računima prema građanima?
Računi koji se izdaju krajnjim potrošačima, odnosno građanima, nisu B2B eRačuni.
Za takve račune primjenjuju se pravila fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji.
Zato ista tvrtka ili obrt može istodobno koristiti dva procesa:
– fiskalizaciju računa izdanih građanima
– izdavanje i fiskalizaciju eRačuna prema poslovnim subjektima
Primjer:
Frizerski salon građaninu izdaje račun u krajnjoj potrošnji.
Ako isti frizerski salon pruža uslugu drugoj tvrtki i izdaje račun toj tvrtki, može postojati obveza izdavanja strukturiranog eRačuna.
Što ako poslovni kupac plaća karticom ili gotovinom?
Za određene transakcije koje se plaćaju gotovinom ili karticom i za koje je izdan fiskalizirani račun u krajnjoj potrošnji ne mora se dodatno izdavati eRačun za istu transakciju.
Primjer:
Obrtnik u trgovini kupuje uredski materijal i odmah plaća poslovnom karticom.
Trgovina izdaje fiskalizirani račun na prodajnom mjestu.
Za istu se transakciju ne izdaje još jedan dodatni eRačun.
Važno je da je račun pravilno izdan i fiskaliziran te da sadrži propisane podatke.
Što ako primatelj nije pronađen u AMS-u?
AMS je Adresarni model sustava koji se koristi za pronalazak i usmjeravanje eRačuna prema primatelju.
U AMS-u se objavljuju podaci potrebni da bi sustav znao preko koje pristupne točke primatelj zaprima eRačune.
Ako primatelj nema objavljen odgovarajući identifikator u AMS-u, izdavatelj mu ne može dostaviti eRačun standardnim putem.
U takvoj situaciji može biti potrebno izdati račun u drugom dopuštenom obliku te provesti propisano eIzvještavanje prema Poreznoj upravi.
Važno je naglasiti da PDF poslan e-mailom nije automatski eRačun.
eRačun mora biti izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom formatu koji omogućuje automatsku obradu podataka.
Je li PDF račun isto što i eRačun?
Ne.
PDF je vizualni dokument namijenjen čitanju.
Strukturirani eRačun sadrži podatke u XML formatu koji poslovni i porezni sustavi mogu automatski obraditi.
PDF može biti pridružen eRačunu kao njegov vizualni prikaz, ali sam PDF nije dovoljan da bi se dokument smatrao strukturiranim eRačunom.
Što je XML eRačuna?
XML je strukturirani format u kojem su podaci računa označeni i organizirani tako da ih računovodstveni, ERP i porezni sustavi mogu automatski čitati.
XML eRačuna može sadržavati:
– podatke o izdavatelju
– podatke o primatelju
– broj i datum računa
– stavke proizvoda i usluga
– količine i cijene
– porezne osnovice
– stope i iznose PDV-a
– rok plaćanja
– način plaćanja
– KPD oznake
– podatke potrebne za fiskalizaciju i obradu računa
Zahvaljujući strukturiranom formatu podaci se mogu automatski prenijeti u računovodstvo bez ponovnog ručnog prepisivanja.
Jesu li inozemni računi obuhvaćeni istom obvezom?
Domaća obveza izdavanja eRačuna prvenstveno se odnosi na obuhvaćene transakcije između domaćih poslovnih subjekata.
Računi prema inozemnim kupcima i računi zaprimljeni od inozemnih dobavljača mogu podlijegati drugim pravilima, formatima i poreznim obvezama.
Prekogranične transakcije ne treba automatski izjednačavati s domaćom B2B razmjenom eRačuna.
Kod međunarodnog poslovanja potrebno je provjeriti:
– državu kupca ili dobavljača
– porezni status sudionika
– mjesto oporezivanja
– ugovoreni format računa
– primjenjuje li se Peppol ili druga mreža za razmjenu
– postoje li posebne obveze digitalnog izvještavanja
Što eRačun mora sadržavati?
eRačun mora sadržavati sve zakonom propisane elemente računa i biti izrađen u odgovarajućem strukturiranom formatu.
Posebnu pozornost treba posvetiti:
– točnom OIB-u izdavatelja i primatelja
– datumu izdavanja i datumu isporuke
– broju računa
– opisu proizvoda ili usluge
– količini i cijeni
– poreznoj osnovici
– stopi i iznosu PDV-a
– uvjetima i roku plaćanja
– računu za plaćanje
– KPD oznakama proizvoda i usluga
Pogrešan OIB, nedostajući obvezni podatak ili netočna KPD oznaka mogu uzrokovati odbijanje računa ili problem pri fiskalizaciji.
Što su KPD oznake?
KPD je Klasifikacija proizvoda po djelatnostima.
Proizvodi i usluge na eRačunu moraju biti povezani s odgovarajućim KPD oznakama prema važećoj klasifikaciji.
To znači da poslovni subjekti prije početka izdavanja eRačuna moraju urediti vlastiti šifrarnik proizvoda i usluga.
Za svaki proizvod ili uslugu potrebno je odrediti odgovarajuću oznaku.
Tvrtke koje imaju velik broj artikala, usluga ili složenih poslovnih procesa ne bi trebale ostaviti klasifikaciju za posljednji trenutak.
Moram li odabrati informacijskog posrednika?
Za razmjenu eRačuna potrebna je pristupna točka preko koje se računi šalju i zaprimaju.
Jedna od mogućnosti je korištenje certificiranog informacijskog posrednika.
Informacijski posrednik može omogućiti:
– slanje izlaznih eRačuna
– zaprimanje ulaznih eRačuna
– povezivanje s poslovnim ili računovodstvenim programom
– API integraciju
– pregled statusa računa
– fiskalizaciju eRačuna
– eIzvještavanje
– čuvanje i arhiviranje dokumenata
– korisničku i tehničku podršku
Prije odabira posrednika potrebno je provjeriti koje su usluge uključene u cijenu, a koje se dodatno naplaćuju.
Mogu li koristiti MIKROeRAČUN ili mi treba informacijski posrednik?
To ovisi o načinu na koji poslujete.
MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave namijenjena određenim poreznim obveznicima koji nisu u sustavu PDV-a i nisu javni naručitelji.
Tijekom 2026. godine omogućuje:
- zaprimanje eRačuna
- fiskalizaciju zaprimljenih eRačuna
- pregled zaprimljenih eRačuna
- odbijanje eRačuna
- fiskalizaciju odbijanja eRačuna
- elektroničko čuvanje zaprimljenih eRačuna.
Od 1. siječnja 2027. planirano je i:
- izdavanje eRačuna
- fiskalizacija izdanih eRačuna.
Za mnoge mikro poduzetnike to može biti dovoljno ako izdaju mali broj računa i ne koriste poslovni ili računovodstveni program.
Kada je informacijski posrednik bolji izbor?
Ako želite da se izdavanje i zaprimanje eRačuna odvija automatski, informacijski posrednik donosi niz dodatnih mogućnosti koje besplatna aplikacija ne pokušava zamijeniti.
Primjerice, putem Sveračuna možete:
- povezati postojeći ERP ili računovodstveni program putem API-ja
- automatski slati i zaprimati eRačune bez ponovnog unosa podataka
- pratiti statuse isporuke i zaprimanja
- koristiti uslugu kao dio svakodnevnog poslovnog procesa, a ne kao zasebnu aplikaciju
- omogućiti rad većem broju korisnika unutar tvrtke
- koristiti web aplikaciju ili integraciju, ovisno o potrebama poslovanja.
Jedan sustav umjesto više njih
Mnoge tvrtke žele imati jedno mjesto iz kojeg upravljaju cijelim procesom izdavanja računa.
Ako koristite poslovni program ili ERP, integracija sa Sveračunom omogućuje da zaposlenici nastave raditi u istom sustavu, bez dodatnog prijavljivanja u druge aplikacije i bez ručnog prepisivanja podataka.
Što je s fiskalnim certifikatom?
Za poslovne subjekte koji izdaju fiskalizirane račune prema građanima (B2C), potreban je odgovarajući fiskalni certifikat za fiskalizaciju računa.
Ako koristite poslovni program povezan sa Sveračunom, cijeli proces digitalnog poslovanja može biti objedinjeni na jednom mjestu – od izdavanja računa, preko razmjene eRačuna između poslovnih subjekata, do fiskalizacije računa prema građanima, ovisno o mogućnostima vašeg poslovnog softvera i integracije.
Time se izbjegava rad u više različitih aplikacija i pojednostavljuje svakodnevno poslovanje.
Kako se pripremiti za 1. siječnja 2027.?
1. Provjerite porezni status
Nemojte zaključivati samo prema veličini poslovanja ili činjenici da ste paušalist.
Potrebno je provjeriti jeste li:
– obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
– obveznik poreza na dobit
– upisani u registar obveznika PDV-a
– obvezni zaprimati ili izdavati eRačune
2. Odaberite način izdavanja i zaprimanja eRačuna
Procijenite je li vam dovoljna web-aplikacija ili želite povezivanje s postojećim poslovnim programom.
Web-aplikacija može biti dovoljna za mali broj računa.
Integracija s ERP-om ili računovodstvenim programom prikladnija je kada želite automatizirati proces i izbjeći dvostruki unos podataka.
3. Odaberite informacijskog posrednika
Kod usporedbe posrednika provjerite:
– je li posrednik certificiran
– omogućuje li slanje i primanje eRačuna
– podržava li fiskalizaciju
– provodi li eIzvještavanje
– ima li API
– postoji li integracija s vašim poslovnim programom
– kako se naplaćuje slanje računa
– naplaćuje li se zaprimanje
– je li arhiva uključena
– koliko dugo se dokumenti čuvaju
– kakva je korisnička podrška
4. Uredite ovlaštenja
Potpisivanje ugovora s posrednikom samo po sebi ne mora biti dovoljno.
Potrebno je urediti potrebna ovlaštenja u FiskAplikaciji i provjeriti je li odabrani posrednik pravilno evidentiran.
5. Provjerite poslovni softver
Provjerite može li vaš program:
– izraditi strukturirani XML eRačun
– poslati račun posredniku
– zaprimiti ulazni eRačun
– prikazati status dostave
– evidentirati odbijanje
– preuzeti XML i priloge
– povezati račun s kupcem ili dobavljačem
– evidentirati naplatu računa
6. Dodijelite KPD oznake
Proizvodima i uslugama potrebno je dodijeliti odgovarajuće KPD oznake.
Za složene ili specifične djelatnosti preporučuje se provjera klasifikacije s računovođom ili drugim stručnjakom.
7. Testirajte cijeli proces
Nemojte testirati samo slanje jednog računa.
Potrebno je provjeriti:
– izdavanje eRačuna
– zaprimanje ulaznog eRačuna
– prihvaćanje računa
– odbijanje računa
– fiskalizaciju izdanog računa
– fiskalizaciju primljenog računa
– ispravak pogrešnog računa
– odobrenje i storno
– evidenciju naplate
– postupanje kada primatelj nije dostupan u AMS-u
8. Dogovorite odgovornosti unutar tvrtke
Potrebno je jasno odrediti:
– tko izdaje račune
– tko kontrolira ulazne račune
– tko provjerava odbijene račune
– tko evidentira naplatu
– tko komunicira s informacijskim posrednikom
– tko provjerava je li fiskalizacija uspješno provedena
Najčešća pitanja o eRačunima od 2027.
Mora li paušalni obrt slati eRačune od 2027.?
Da, ako je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i izdaje račune za obuhvaćene domaće poslovne transakcije.
Mora li paušalni obrt zaprimati eRačune već 2026.?
Da, za obuhvaćene transakcije zaprimanje počinje prije obveze izdavanja.
Mora li obrt izvan sustava PDV-a izdavati eRačune?
Od 1. siječnja 2027. obveza se odnosi i na obrtnike izvan sustava PDV-a koji su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.
Mora li d.o.o. koji nije u sustavu PDV-a izdavati eRačune?
Ako je društvo obveznik poreza na dobit, od 2027. može biti obuhvaćeno obvezom izdavanja eRačuna.
Mora li OPG izdavati eRačune?
Ovisi o poreznom statusu OPG-a, vrsti poslovanja i primatelju računa.
Mora li udruga izdavati eRačune?
Ovisi o tome je li udruga u sustavu PDV-a ili je obveznik poreza na dobit.
Je li PDF račun poslan e-mailom dovoljan?
Ne. PDF sam po sebi nije strukturirani eRačun.
Trebam li ERP za izdavanje eRačuna?
Ne nužno. Za mali broj računa može biti dovoljna web-aplikacija.
Trebam li informacijskog posrednika?
Za slanje i zaprimanje eRačuna potrebna je pristupna točka. To može biti informacijski posrednik ili drugo dopušteno rješenje za korisnike koji ispunjavaju uvjete.
Što ako kupac nema adresu za zaprimanje eRačuna?
Potrebno je provjeriti je li primatelj evidentiran u AMS-u i postupiti prema pravilima za slučaj kada eRačun nije moguće dostaviti.
Moram li čuvati XML ili je dovoljan PDF?
Potrebno je čuvati izvorni strukturirani eRačun. PDF nije zamjena za izvorni XML dokument.
Može li se eRačun poslati iz računovodstvenog programa?
Može, ako je program povezan s informacijskim posrednikom ili drugim odgovarajućim sustavom za razmjenu.
Pripremite poslovanje prije zakonskog roka
Prijelaz na eRačune nije samo promjena izgleda računa.
Potrebno je uskladiti poslovni softver, porezna ovlaštenja, šifrarnike proizvoda i usluga te interne postupke izdavanja, zaprimanja i kontrole računa.
Sveračun omogućuje slanje, zaprimanje, fiskalizaciju i upravljanje eRačunima putem web-aplikacije ili povezivanjem s poslovnim sustavom.
Pravovremena priprema smanjuje rizik od odbijenih računa, pogrešnih KPD oznaka, zakašnjelih plaćanja i problema pri fiskalizaciji.
Provjerite svoje obveze i pripremite poslovanje za izdavanje eRačuna prije 1. siječnja 2027.
Ovaj sadržaj služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja pravni, porezni ni računovodstveni savjet. Za tumačenje obveza u konkretnom slučaju obratite se Poreznoj upravi, računovođi ili drugom ovlaštenom stručnjaku.
Odricanje od odgovornosti
Informacije objavljene u ovom članku služe isključivo u informativne svrhe i temelje se na zakonima, pravilnicima te javno dostupnim informacijama koje su bile važeće u trenutku objave.
Sveračun nije porezni, računovodstveni niti pravni savjetnik te sadržaj ovog članka ne predstavlja porezni, računovodstveni ili pravni savjet. Primjena propisa ovisi o konkretnim okolnostima pojedinog poslovnog subjekta, a zakonski i podzakonski propisi mogu se mijenjati.
Prije donošenja poslovnih ili poreznih odluka preporučujemo konzultaciju s ovlaštenim računovođom, poreznim savjetnikom ili drugim stručnjakom te provjeru aktualnih informacija na službenim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske.
Iako nastojimo osigurati točnost i ažurnost objavljenih informacija, Sveračun ne preuzima odgovornost za eventualnu štetu ili posljedice nastale korištenjem informacija iz ovog članka bez stručne provjere.